Quantcast
Channel: News Of Rwanda – Rwanda News
Viewing all 3624 articles
Browse latest View live

Rwanda : Broadband should gain its rightful place on the MDG’s policy agenda – Kagame

$
0
0
Broadband should gain its rightful place

President Kagame co-chairing the broadband commission

President Paul Kagame called on members of the Broadband Commission to double efforts in mobilizing world leaders to ensure that Broadband gains its rightful place on the MDG’s policy agenda.

The president made the call while co-chairing the second meeting of the ITU Broadband Commission in New York on Monday. The meeting brings together key players in the telecommunication industry in a bid to extend the benefits of high speed internet to all peoples of world.

The Head-of-State explained that Rwanda has embraced ICT as an engine of transformation and said:

“For over a decade now we have been leveraging technology for the benefit of our citizens and have seen firsthand how broadband impacts everyday lives of our people.”

“ As we look to the future we realize that we need to do more and faster, the world is waiting and our people are counting on us whether it is central databases of crop yields and market information for farmers, integrated school curricular for pupils, medical records for doctors, entrepreneurial opportunities for the youth,” he said.

President Kagame expressed optimism on the bridging of the existing digital divide as the commission continues to engage with Broadband technologies, creating a future that bypasses the divides.

He congratulated the commission on the decision made to establish a new work group focusing on women and girls in ICT and thanked Dr Rizah Jafarri for the generous contribution that will help support the work group.

“This focus resonates very well with us in Rwanda and I believe widely across the continent and beyond.

We have made practical steps to empower women and girls and even made constitutional provisions to ensure women are accessing opportunities actively including access to the opportunities provided by Broadband,” said the President.

During the meeting, a report on the state of broadband 2012 was also presented by the Secretary General of the ITU, Dr. Hamadoun Toure.

The report indicates that the importance of national policy leadership is now clearly understood by policy-makers and governments around the world. As a result, 119 countries have now developed a national plan, policy or strategy to promote broadband.

The New York meeting follows the Broadband Leadership Summit that was held in Geneva in October 2011, which set broadband targets for increased access and affordability of broadband services by 2015. The Broadband Commission also met in Kigali in September 2011.

 

 


Rwanda : We can and should do better – Kagame tells UN

$
0
0

Kagame_addresses_the_UN_general_assembly_in_New_York_on_TuesdayPresident Paul Kagame has called upon world leaders to up the ante in finding lasting solutions to the various conflict spots around the world.

The Rwandan President made the appeal while addressing a gathering of heads of states and governments at the 67th United Nations General Assembly currently underway in New York.

In an articulate and moving speech, the President made it clear that the continual loss of life and destruction perpetrated by conflict is simply unacceptable, and more need to be done to first and foremost prevent conflict from ever taking root, and also managing those that are already in existence.

“While it may seem that conflict is perennial and its forms increasingly destructive, we have the urgent task of seeking more effective ways to prevent, manage and solve it. The loss we witness or experience on a daily basis – in terms of human life and devastation – is unacceptable” emphasized Kagame.

According to him, “The history of how conflicts have been handled in Rwanda, and indeed in our region shows that improvement is needed. It is our obligation to point this out – not to be critical – but because we subscribe to the ideals and principles on which the United Nations was founded. We can and should do better.”

“Additionally, at a time when wide scale poverty robs too many people of realizing their full potential in life, conflict also detracts us from development”, President Kagame stated.

He had some hard facts to back up his sentiments, pointing out that conflict can have devastating consequences not only for the host country but also her neighbours.

“The stakes are high – a civil conflict costs the average developing country about 30 years of GDP growth and violence can easily spill over borders threatening hard-won progress.”

With Rwanda having come under intense international scrutiny over the last few months after being accused of festering unrest in the neighbouring Democratic Republic of Congo, President Kagame also seized the opportunity to drive home his belief that deep analysis of specific political and cultural contexts of any given conflict is the key to finding lasting solutions, as opposed to broad measures that at times do not apply to the specific issue at hand.

“Too often, the inclination is to parachute into a situation with ready-made answers based on superficial examination of the conflict’s dynamics, doing considerably more harm than good, despite the intentions.”

“There is no one-size-fits-all remedy; these issues are complex and should be approached as such for the best possible outcome.”

Rwanda is currently vying for one of the ten rotating seats at the UN Security Council, which it last held in 1994.

President Paul Kagame also in his keynote speech stressed that regional bodies should be allowed to take the forefront in conflict resolution, since they are the ones best placed to understand the root cause of the conflict and correspondingly the best solution.

“It is increasingly obvious that local or regional initiatives aimed at resolving conflicts yield more positive results because those involved have a deeper understanding of the issues at hand. Their proximity to the conflict makes them more invested in a comprehensive resolution, and enables the necessary support for whatever process is agreed upon. We need to see these initiatives strengthened. We should be highlighting root causes as we address conflicts.”  He stressed.

Most world leaders speaking at the event, most noteworthy being US President Barack Obama; have so far come out in condemnation of the outbreak of violence in various Middle-Eastern countries as Muslims protest an anti-Islam film released on social media site YouTube, which resulted in US Embassies in predominantly Muslim countries such as Syria and Egypt being attacked, culminating in the killing of a top US envoy in Libya.

More than 120 world leaders and envoys are gathered in New York, where the UN is headquartered, for the 67th regular session of its General Assembly.

 

Rwanda | Huye: Bamwe mu bayobozi b’imidugudu baba ari bo batuma kanyanga na nyirantare bidacika

$
0
0

Bamwe mu bayobozi b’imidugudutariki ya 22 Nzeri,2012 abashinzwe umutekano bafashe abakora bakanacuruza kanyanga ndetse na nyirantare, kimwe n’abazinywa bo mu Tugari twa Matyazo na Kaburemera. Igikorwa nk’iki gikunda kuba, nyamara izi nzoga ntizicika. Ibi bituma hari abatunga agatoki ubuyobozi bwo ku rwego rw’imidugudu bavuga ko ari bwo bukingira ikibaba ba nyr’ugukora izi nzoga.

Ubundi, akenshi iyo inzego z’umutekano bafatanyije n’inzego z’ubuyobozi bw’ibanze bapanze kujya ahakorerwa bene izi nzoga hari igihe batabahasanga, cyangwa bagasanga uwo munsi nta zo bafite. Ibi bituma babona ko hari ababuriye ba nyir’ukuzikora.

Mukeshimana Anne Marie, umunyamabanga nshingwabikorwa w’Akagari ka Matyazo, kamwe mu twafatiwemo izi nzoga, yemeza ko za nyirantare na za kanyanga, zikorerwa ari nyinshi mu kagari ayobora, ariko ko zidacika kubera ko abazikora baba bafitanye amasano n’abayobozi bamwe na bamwe bo mu nzego z’ibanze.

Yagize ati “Iyo urebye ukabona nk’umukuru w’umudugudu afite nyina uteka kanyanga, wareba ukabona wenda uw’umutekano afite umudamu we uyiteka, wareba ukabona afite nyirasenge cyangwa se mushiki we (uyiteka ndlr), usanga ari ikibazo ku gutuma kanyanga icika kuko babakingira ikibaba.”

Uyu munyamabanga nshingwabikorwa yakomeje avuga ati “ibi birushya inzego z’umutekano mu kuba bamenya amakuru ku hakorerwa bene izi nzoga. Gusa hari abayobozi bamwe na bamwe batameze nk’aba bafite abo bakingira ikibaba baduha amakuru, maze tukagerageza kurwanya bene izi nzoga zishobora gutuma abazinywa baba nk’inyamaswa.”

Hashize igihe gitoya hatangijwe gahunda ijisho ry’umuturanyi mu Karere ka Huye. Ahari amakuru azavamo azatuma hafatwa ingamba zihamye zo kurwanya bene izi nzoga, ndetse n’ibiyobyabwenge byose muri rusange.

 

 

 

 

 

Rwanda | Rusizi: Hakwiye ubwunganizi kugira ngo iterambere ribashe kwihuta mu karere ka Rusizi

$
0
0

 Hakwiye ubwunganizi kugira

Kuwa 24/09/2012, Umuyobozi wa Task Force y’Imiturire   muri Minisiteri y’ubutegetsi bw’igihugu Kampayana Augustin hamwe n’Abakozi ba Minisiteri y’ibikorwa remezo hamwe n’Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Intara y’iburengerazuba  Bwana Jabo Paul, batangiye uruzinduko rw’iminsi 3 mu Karere ka Rusizi rugamije kungurana ibitekerezo n’inzego zose zikorera mu Karere ku buryo bwo gushyira mu bikorwa imihigo y’umwaka wa 2012-2013 no gushyira ingufu mu kubyaza umusaruro amahirwe aboneka mu Karere ka Rusizi, hagamijwe  kwihutisha iterambere.

izi Ntumwa, zagiranye  inama n’abahagariye inzego zinyuranye mu Karere; abagize Komisiyo ya Politike n’imiyoborere mu nama Njyanama y’Akarere,  abahagarariye imishinga  y’amajyambere ikorerwa mu Karere, abahagariye amakoperative y’abahinzi b’umuceli n’ibigoli mu kibaya cya Bugarama, abanyenganda, abakuriye ingabo na Police mu Karere ndetse n’abakuriye  sosiyete sivile.

Kampayana Augustin uyoboye izi ntumwa yatangaje ko ikigamijwe muri uru ruzinduko ari ukungurana ibitekerezo n’abo bireba kugira ngo imihigo y’uyu mwaka izabashe kujya mu bikorwa kandi yihutishwe.

izi ntumwa zagaragarijwe n’Umuyobozi w’Akarere ka Rusizi, Bwana Nzeyimana Oscar, bimwe mu bikenewe gukorwa ho ubuvugizi kugira ngo bigire umurongo wo kwihutisha iterambere muri aka Karere, birimo ibibanza bigomba guhabwa Akarere kugira ngo bibyazwe umusaruro, muri ibyo hakaba hari ibifitwe na Polici y’igihugu ahitwa Camp Karambo, ibifitwe na Minisiteri y’ibikorwa remezo ahitwa Camp Kinini.

yagaragaje ko hari n’ibigo byari bikwiye gushora imari mu Karere byubaka ibikorwa remezo, atanga urugero rwa RSSB, avugako nkuko yabikoze no mu tundi turere, ko ibyakubakwa byaba bibaye igisubizo cy’amaserivise adafite aho gukorera hatunganye nka Orinfor, RRA, EWASA, Amabanki n’imiryango itegamiye kuri Leta, bikiyongeraho n’abakeneye amazu yo guturamo ariko batabasha kubona.

Akaba yatunze agatoki na Kaminuza y’u Rwanda ikorera mu nyubako zidasobanutse ku buryo ndetse abayigana bamaze kurenga ubushobozi bwayo, akaba asaba ko nayo yakubaka inyubako zikwiriye Kaminuza koko.

Bwana Kampayana Augustin, wari uhagarariye Minisiteri y’ubutegetsi bw’igihugu yavuze ko koko hari ubuvugizi bukwiye gukorwa ngo isura y’Akarere ka Rusizi ibashe guhinduka, kandi iterambere ryihute; bityo yizeza Akarere ubuvugizi mu nzego nkuru z’igihugu ngo kuko hari ibyo Akarere gashobora n’ibyo katashobora, bityo ngo hakwiye ubwunganizi.

Nyuma yo kungurana ibitekerezo ku mpamvu z’uruzinduko rwabo, habaye igikorwa cyo gusura ahantu hatandukanye hagaragara ibikorwa by’imihigo ndetse n’ahagomba gukorerwa ibikorwa  by’amajyambere n’abikorera, muri aho hari icyambu cya Kinzovu cyatangiye gutunganywa, ahitwa i Muhari hagiye kubakwa ibagiro rya kijyambere, site za genewe guturwaho  nka Karushaririza, Kadashya no gukorerwaho ibijyanye n’ubukerarugendo, nka Camp Karambo na Camp Kinini, imihanda y’umujyi, inyubako z’ubucuruzi mu mujyi, basoreza ku gusura ahari kubakwa isoko rya Kamembe ndetse n’ahagiye kubakwa isoko rya kijyambere ku Rusizi rwa I.

izi ntumwa zashimye inyigo zashyizwe ahagaraga bavuga ko ibyo byose byasuwe biteganyijwe gukorwa ari byiza, bakaba bashyizeho akabo ko gutanga inama z’uburyo byarushaho kunozwa n’uburyo bizagerwaho.

 

 

 

 

 

Rwanda | Rubavu: Koperative Umutanguha Mahoko yakusanyije miliyoni 8 zo gushyigikira AgDf

$
0
0

 Agaciro-logo-mod

Abagize koperative Umutanguha mu karere ka Rubavu bakusanyije miliyoni 8 zo gushyira mu kigega Agaciro Development Fund, mu nama rusange yabahuje taliki ya 24/09/2012.

Umutanguha ni koperative isanzwe ikora ibikorwa byo kubitsa no kuguriza, ikaba yaratangiye muri 2004 ifite abanyamuryango 29 ariko kubera imikorere yayo imaze kugira abanyamuryango 3 541 kandi umusaruro ushobora kwiyongera.

Kuba yarashoboye kugira imikorere myiza ndetse n’abanyamuryango bakiyongera nimwe mu mpamvu bumva uruhare rwabo nta gahato mu kugira icyo bashyira mu kigega Agaciro Development Fund.

Nkuko byatangajwe na Mushawudi Isaac ngo intambwe bateye ntibacyeneye ko isubira inyuma, ikaba imwe mu mpamvu bagomba guharanira ko igihugu cyabo gikomeza gutera imbere kibongerera amajyambere kugira ngo nabo ibikorwa byabo birusheho kwiyongera.

Naho ubuyobozi bw’akarere bukaba bubagira inama yo kugira umuco wo kubungabunga ibyagezweho nkuko babisabwe na Nsengiyumva Buntu Ezzechiel umuyobozi wungirije ushinzwe ubukungu n’iterambere w’akarere ka Rubavu.

Ubuyobozi bwa koperative umutanguha butangaza ko imwe muntego bufite ari ukwiha agaciro mubyo bakora ndetse bakagaharanira nkuko babigaragaje bagira nicyo bagenera ikigega Agaciro.

mu gihe bitegura kongera ibikorwa byabo kugira ngo bagere k’urwego rwa banki bakaba barahise batora abayobozi bashya barimo Theophille Tuyisenge n’umwungirije Ngomijana Joseph bazafasha koperative kugera ku mpinduka.

 

 

 

 

 

Rwanda | Ruhango: abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari barasabwa gutanga serivise nziza

$
0
0

 

Abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari bahugurwa na RALGA ku gutanga serivise nziza

Abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari bahugurwa na RALGA ku gutanga serivise nziza

Abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari tugize akarere ka Ruhango, barasabwa kumva inshingano zabo baha abaturage serivise zibagenewe.

Ibi babisabwa n’ishyirahamwe ry’uturere mu Rwanda RALGA mu mahugurwa y’iminsi 2 yashojwe tariki ya 25/09/2012, yari agamije gushishikariza abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari kwita kunshingano bahawe zirimo imiyoborere myiza.

Muri aya mahugurwa yateguwe n’ishyirahamwe ry’uturere RALGA, abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari bagaragarijwe imwe mu mitangire ya serivisi bagomba guha abaturage nta ruswa cyangwa andi mananiza abayeho.

Aha banibukijwe ko hari ibihano bitandukanye byategangijwe ku bayobozi badashaka gutanga serivise nziza kubazigenewe; nk’uko bitangazwa na Frank Ukobukeye, umukozi wa RALGA.

Nubwo abanyamabanga nshingwabikorwa bavuga ko hari ibyo bungukiye muri aya mahugurwa, ariko ngo hari imbogamizi bakunze guhura nazo zirimo kuba hari inama bahamagarwamo n’ababakuriye kuburyo butunguranye.

Ibi bigatuma gahunda bari bafitanye n’abaturage zihinduka bityo abaturage bagatangira kubikoma ko babimye serivise zabo.

Ubuyobozi bwa RALGA, buvuga ko amahugurwa nk’aya atazagarukira kubanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari gusa, ahubwo ko bazanakomeza kuyageza mu zindi nzego, hagamijwe kwimakaza umuco wo gutanga serivise nziza.

 

 

 

 

Rwanda | Gatsibo: abanyamabanga nshingwa bikorwa b’utugali bahawe amahugurwa yo kubongerera ubushobozi

$
0
0

 

Abanyamabanga nshingwa bikorwa mu mahugurwa

Abanyamabanga nshingwa bikorwa mu mahugurwa

Kuri uyu wa kabiri tariki 25 nzeli, muri Mariott MOTEL mu karere ka Gatsibo umurenge wa Kabarore,hashojwe amahugurwa yari ahuje abanyamabanga nshingwa bikorwa b’utugari, baturutse mu mirenge yose y’akarere uko ari 14.

Aya mahugurwa  yateguwe anaterwa inkunga n’ikigo RALGA gishinzwe guteza imbere imiyoborere myiza mu rwego rwo kongerera ubushobozi aba banyamabanga muri gahunda y’imiyoborere yabo ya buri munsi.

Mukagasana Naomie uhagarariye serivisi y’imiyoborere myiza mu karere ka Gatsibo, yadutangarije ko aba banyamabanga nshingwa bikorwa bigishwaga amahame y’imiyoborere myiza, yagize ati”muri aya mahugurwa bahawe inyigisho zibongerera ubushobozi mu miyoborere yabo, bigishwaga kandi uburyo bagomba kwakira neza abo bashinzwe kuyobora.”

Mutesi Karamaga Peace ni umunyanga nshingwabikorwa w’akagari ka Rwikiniro mu murenge wa Rwimbogo,we yatangaje ko ibyo bakuye muri aya mahugurwa bagiye gutangira kubishyira mu bikorwa bibanda cyane ku gutanga service nziza ku baturage bashinzwe kuyobora.

Mu myanzuro yatanzwe mu gusoza aya mahugurwa ku mwanya wa mbere bemeje ko bagiye kurebera ku bandi bakora neza kugirango nabo barusheho kunoza imikorere.

 

 

 

 

 

EU “firmly committed” to Rwanda cooperation

$
0
0
Rwanda | Louise Mushikiwabo, Rwandan Minister for Foreign Affairs and Cooperation, met her EU counterpart, Catherine Ashton, in Brussels September 04, 2012 (Photo: EU)

Louise Mushikiwabo, Rwandan Minister for Foreign Affairs and Cooperation, met her EU counterpart, Catherine Ashton, in Brussels September 04, 2012 (Photo: EU)

 

The European Union office in Kigali has clarified on what it described as the “recent confusion surrounding the EU’s aid to Rwanda” – following a media frenzy reporting the suspension of aid to Kigali.

“The EU is firmly committed to its partnership with Rwanda in working to eradicate poverty in the country,” said Daniel Schaer, Head of the Political Section, in a statement last evening sent to News of Rwanda.

He added: “Rwanda deserves credit as one of the few Least Developed Countries to achieve the Millennium Development Goals target by 2015.”

A spokesman of the EU foreign office in Brussels reportedly said on Tuesday that a decision had been made to halt all discussions about the bloc’s future aid program for Rwanda. With minutes of the original news report, Rwanda’s foreign affairs minister, Louise Mushikiwabo, tweeted that the story was misleading because no such decision had been made about suspending all aid talks.

The EU office in Kigali has clarified that “the EU will continue its aid programme to Rwanda, implementing its existing projects designed to help the poor, including budget support”.

Contrary to news reports that all future aid programs would remain on hold, the EU Kigali office says instead that “some new decisions” would be “delayed”. This means that discussions may take place on some aid programs as the two sides work out how to restore full cooperation.

The EU Kigali office said in its statement that it was taking note of the “constructive” role Rwanda is playing in eastern DRC.

“We welcome Rwanda’s active role in the reactivation and extension of the joint verification mechanism of the borders between DRC and Rwanda, which started on 14 September,” said Schaer. “This is a constructive step in building confidence and working towards a lasting peace.”

On DR Congo’s role, the EU wants the Kinshasa government to do more especially with reforms of its security forces. “…, it is important that Kinshasa also deliver further reforms of governance and the security sector,” said Schaer.

 


Rwanda : Kagame warns against “externalizing” DRC crisis

$
0
0

 

President Kagame speaks to UN humanitarian coordinator, Valerie Ann Amos, alongside Rwanda’s envoy to the UN, Amb Eugène-Richard GASANA (centre), after the summit on DRC (Photo- PPU)

President Kagame speaks to UN humanitarian coordinator, Valerie Ann Amos, alongside Rwanda’s envoy to the UN, Amb Eugène-Richard GASANA (centre), after the summit on DRC (Photo : PPU)

President Paul Kagame has warned a UN high level summit on DRC against blaming external actors for the problem and seeking external solutions — when such an approach “effectively absolves blame from those with primary responsibility”.

Speaking at a closed door meeting hosted by UN Secretary General Ban Ki-moon at UN headquarters, President Kagame said “externalizing” the DRC crisis would not solve the problem.

“The many armed groups in the country are the outcome of a complex, long-standing historical reality,” Kagame reportedly said. “Therefore singling out one group out of many is running away from the actual issue.”

Rwanda is at the centre of a fierce international verbal exchange, during which it is finding itself on the defensive as various quarters accuse the government of links to the Congolese M23 rebels. Three UN reports have been published, all of which Kigali has dismissed every point in them.

Instead, Rwanda’s defense minister Gen James Kabarebe last month revealed damning details about the conflict in DRC. In graphic detail, he named officials who were behind the flow of wrong information being fed to the UN and campaign groups. Gen Kabarebe released details of confidential discussions involving DRC President’s emissaries who had visited Kigali to plead for help.

At some point, Gen Kabarebe revealed how a DRC intelligence chief had found him in his hotel room and pleaded with him for concocting the information that has been published. In one particular case, the UN reports contain the names of Captain who was

It emerged later that the officer was indeed Congolese and had never served in Rwanda’s army, later alone even been to Rwanda. The officer’s ID was released showing he had been a rebel commander before being integrated into the DRC army in 2009.supposedly a Rwandan army officer.

At the UN summit, President Kagame said that solving the crisis will be impossible if the international community continues “to define the issue erroneously,” according to statement issued by Village Urugwiro.

Mr Kagame also told the meeting that a durable solution will only come from addressing the real issues of governance in Congo and dealing with the grievances of its citizens, the statement said.

 

President Kagame described as “perplexing” the degree to which the international community focuses on the current mutiny at the expense of the much broader challenges present in the DRC, in the eastern region and beyond.

“The problems in DRC are complex and longstanding, and therefore, applying simplistic or expedient solutions to resolve them, without going to their historical and political roots, will only gloss over them but not deal with them definitively,” said Kagame.

 

 

 

Peacekeepers to Haiti urged to be professional

$
0
0
Third contingent of FPUs gets ready to leave for Haiti

Third contingent of FPUs gets ready to leave for Haiti

A third contingent of Rwandan peace keepers to Haiti under the Formed Police Unit 3 (FPU3) have been urged to be disciplined as they execute their duties professionally during their mission to Haiti.

The advice was given by Inspector General of Police (IGP) Emmanuel Gasana during a pre-deployment briefing held at the police General Headquarters in Kacyiru.

“Execute your duties professionally and strive to raise our country’s flag high to make Rwanda a replica country. Rwanda has earned itself a good name on the international scene,” Gasana said on Wednesday.

A contingent of 160 officers under FPU3 is set to depart for the mission to serve under the UN Mission for Stabilization in Haiti (MINUSTAH) mandate.

The contingent led by Chief Supt Desire Twizere will replace the same number under Formed Police Unit 2 (FPU) which successfully completed its nine months mandate and scheduled to return on September 28.

These officers while in Haiti provide humanitarian assistance, conduct patrols and guard VIPs and key installations. They also help in crowd control and provide security of Internally Displaced Persons (IDPs).

The first FPU1 contingent comprising of 160 police officers was deployed in Haiti in January 30, 2011 and was replaced by the same number under FPU2 on December 15, 2011.

The mission was deployed mainly to oversee relief activities after the 7.0 magnitude earthquake hit the country in 2010, killing over 200,000 people and leaving millions homeless.

Rwanda National Police maintains over   450 peacekeepers serving under the UN missions in Liberia, Ivory Coast, Darfur, South Sudan and Haiti.

Rwanda, whose officers have been awarded for their professionalism and discipline in executing their mission duties by the UN, was ranked the eighth country in providing police peacekeepers worldwide by the international community.

The UN also ranked Rwanda the first out of 84 countries in providing female individual police officers. The United Nations has also requested Rwanda to deploy a contingent of FPU in Liberia next year.

The returning contingent suffered a loss after one of the officers was accidentally shot dead by a colleague during night patrols last week.

Gakenke: Abanyamabanga Nshingwabikorwa 97 b’utugari bahuguwe ku miyoborere myiza

$
0
0

Rwanda | Abanyamabanga nshingwabikorwa b'utugari bahuguwe ku miyoborere myiza.

 Abanyamabanga Nshingwabikorwa  97 b’utugari two  mu Karere ka Gakenke batangiye  kuri uyu wa gatatu tariki 26/09/2012 amahugurwa y’iminsi ibiri  ku miyoborere myiza n’imitangire ya serivise.

Mu kiganiro n’itangazamakuru, Muragwa Vincent, umukozi w’Ishyirahamwe ry’Uturere n’Umujyi wa Kigali (RARGA) avuga ko imitangire ya serivise igenda irushaho kuba myiza ariko hakaba hari byinshi bigikeneye gukosorwa.

Yongeraho ko abayobozi bashobora gutanga serivise mbi kubera ubumenyi buke bafite none aya mahugurwa  akaba agamije kubongerera ubumenyi kugira ngo banoze serivise batanga ku baturage.

Amahugurwa nk’aya ngo azakomeza ku buryo buhoraho kandi n’abayobozi bayakurikirana bahabwe impamyabushobozi; nk’uko Muragwa yakomeje abishimangira.

Muri ayo mahugurwa, abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari bibukijwe ko imiyoborere myiza ishingiye ku mahame yo gukorera mu mucyo, guha uburenganzira n’amahirwe angana abo bayobora, gukorera ku ntego, kumurikira abaturage ibyo bakora n’ibindi.

Abitabiriye amahugurwa baganira n’itangazamakuru bavuga ko ayo mahugurwa ari ingirakamaro kuko azabafasha kunoza imiyoborere yabo na serivise bahaga abaturage babagana. Ariko, bagaragaza  ko ikibazo cyo kutagira ibinyabiziga bibafasha kugera ku baturage ku buryo bworoshye kiracyari imbogamizi mu gutanga serivise nziza.

 

Nyamasheke: Abagize Jadf barasabwa kuzuza inshingano zabo uko baziteguye.

$
0
0

Kuri uyu wa kane tariki ya 27/09/2012, abagize ihuriro ry’abafatanyabikorwa mu iterambere ry’akarere ka Nyamasheke (JADF Jyambere/Nyamasheke) bateraniye mu nama yari igamije kurebera hamwe uko barushaho kugira uruhare mu iterambere ry’akarere, bakaba basabwe guharanira kuzuza inshingano zabo ndetse n’imihigo baba bariyemeje.

Umuyobozi w’akarere wungirije ushinzwe imari, ubukungu n’iterambere akaba n’umuyobozi wa Jadf, Bahizi Charles, yasabye abagize JADF Jyambere y’akarere ka Nyamasheke kurangiza gahunda baba barateguye n’ibiba byarashyizwe mu mihigo y’akarere, kugira ngo uruhare basabwa mu guteza imbere akarere no kwesa imihigo rushyirwe mu bikorwa.

Yavuze ko abafatanyabikorwa batazuzuza ibyo biyemeje bazafatirwa ingamba zikarishye, ndetse bakaba bashobora no kwirukanwa mu karere.

Abagize Jadf batangaje ko iyi nama y’uyu munsi yari ikenewe kuko bigiyemo ingingo ikomeye yo kuzuza inshingano zabo n’imihigo baba bariyemeje gufasha akarere kwesa, bakanavuga ko nibaramuka bubahirije gahunda bihaye bazabigeraho nk’uko bitangazwa na Nyirangirimana Agnes, umwe mu bafatanyabikorwa b’akarere ka Nyamasheke.

Umunyamabanga uhoraho wa Jadf Jyambere Nyamasheke, Karuhije Theophile atangaza ko mu rwego rwo kuzuza inshingano zabo hari ibikorwa bategura bitandukanye birimo kwigira ku bandi ngo bakarishye ubumenyi, gukurikiranira hafi abafatanyabikorwa ngo bazabashe kuzuza inshingano zabo, ndetse no kwereka abaturage ibyo babakorera.

Yakomeje avuga ko abafatanyabikorwa bahize kuzakora ibyo bafitiye ubushobozi bityo hakaba nta mpungenge bafite zo kutazagera ku byo biyemeje gufasha akarere. Yakomeje avuga ko abagize Jadf aribo bushobozi bwayo bityo akaba abashimira ndetse akanabasaba gukomeza gushyiramo ingufu ngo irusheho gutera imbere.

 

 

 

Rwamagana yahembye imirenge ya Nyakariro, Muhazi na Mwurire yesheje imihigo neza

$
0
0
Rwanda | Ba gitifu b’Imirenge yahiguye imihigo neza n’amashimo bahawe n’umuyobozi w’Akarere ka Rwamagana. Kuva ibumoso ugana iburyo Sebatware Olivier uyobora umurenge wa Mwurire, Bizumuremyi Pierre Celestin uyobora Nyakariro, umuyobozi w’Akarere Uwimana Nehemie na Mutabazi Jean Baptiste uyobora Muhazi

Ba gitifu b’Imirenge yahiguye imihigo neza n’amashimo bahawe n’umuyobozi w’Akarere ka Rwamagana. Kuva ibumoso ugana iburyo Sebatware Olivier uyobora umurenge wa Mwurire, Bizumuremyi Pierre Celestin uyobora Nyakariro, umuyobozi w’Akarere Uwimana Nehemie na Mutabazi Jean Baptiste uyobora Muhazi

Ubuyobozi bw’Akarere ka Rwamagana bwageneye ibihembo Imirenge 3 yabaye iya mbere mu guhigura imihigo mu mwaka w’ingengo y’imari ishize wa 2011-2012. Imirenge itatu yahembwe ni Nyakariro yabaye iya mbere n’amanota 86.1%, Muhazi ya kabiri n’amanota 84% na Mwulire ya gatatu n’amanota 81%.

Umurenge wa Nyakariro wahembwe igikombe na sheki y’amafaranga ibihumbi 100, uwa Muhazi uhabwa icyemezo cy’ishimwe certificate n’ibihumbi 80 naho Mwulire ihabwa certificate n’amafaranga ibihumbi 60.

Kayiranga Paul ushinzwe igenamigambi mu Karere ka Rwamagana yabwiye Kigali Today ko Imirenge yo muri Rwamagana yose yazamutse mu guhigura imihigo muri rusange, gusa Nyakariro, Muhazi na Mwulire ikarusha iyindi cyane kuko yanogeje ku buryo bwihariye gahunda zo guhuza ubutaka no kububyaza umusaruro mwinshi hakoreshejwe cyane cyane imikorere ya kijyambere.

Rwanda | Guhuza ubutaka no kububyaza umusaruro biri mu byatumye Imirenge iteza abaturage imbere

Guhuza ubutaka no kububyaza umusaruro biri mu byatumye Imirenge iteza abaturage imbere

Muri rusange ngo Imirenge y’I Rwamagana irimo gutera imbere mu bijyanye no gukorera ku mihigo. Imirenge imaze gutera imbere mubikorwa bimwe na bimwe nko guhuza ubutaka ku bihingwa byatoranyijwe, kuvugurura intoki, Umurenge SACCO, kubaka ibyumba by’amashuri hagamijwe uburenzi bw’ibanze kuri bose, kwitabira ubwisungane mu kwivuza n’ibindi.

Abanyamabanga Nshingwabikorwa b’Imirenge yabaye iya mbere bavuze ko babikesha kuba hafi y’abaturage no kubasobanurira ibikorwa Imirenge yabo iba yahize kandi abaturage bakabigira ibyabo bakabyitabira.

Mutabazi Jean Baptiste uyobora Umurenge wa Muhazi ati « Iyo abaturage bacu tubaganirije neza, tukabereka inyungu babifitemo nabo rwose baritabira kandi ibikorwa byose bikagenda neza. »

Umurenge wabaye uwa nyuma ni Munyaga yagize amanota 60.9%.

 

 

 

Rwanda | Gatsibo: RALGA Trains Cells leaders on good governance

$
0
0
Rwanda |Executive Secretaries attending the training on good governance

Executive Secretaries attending the training on good governance

Executive secretaries from 14 sectors comprising Gatsibo district trained in good governance in Marriott Motel in Gatsibo District, a training that was prepared by The Rwandese Association of Local Government Authorities RALGA to promote and build their leadership capacity on 25th.Sept.2012.

Naomi Mukagasana the good governance officer in Gatsibo district said that these executive secretaries were trained about values of good governance and good service delivery.

Peace Mutesi Karamaga the executive secretary of Rwikiniro cell in Rwimbogo cell said that they are ready to put into practice what they learnt from this training especially delivering good services to the people they lead.

 

EU disburses 47m Euros to Rwanda

$
0
0

Rwanda | EU disbursesFinance Minister, John Rwangombwa, and Germany’s KfW Country Director, Dr Daniela Beckmann, sign a financial support agreement last year (MINECOFIN photo)

The European Union on Friday released 47million Euros (US$60m) of its Rwanda aid program – amid conflicting reports that the bloc had suspended funding, the Finance ministry announced.

“Today EU disbursed 47mn € to our bank account as general budget support,” said Economic and Finance minister, John Rwangombwa on his Twitter page.

Early this week, a spokesman of the EU foreign office in Brussels reportedly said the EU had decided to halt talks for a new aid program for Rwanda. However, the story seemed to suggest EU aid had been suspended entirely.

On Wednesday, the EU office in Kigali clarified on what it termed as the “confusion surrounding” EU aid, saying that ongoing aid programs would not be affected. It added the changes, if any, is with the talks that are supposed to work out a new funding arrangement. But even with this, the Kigali Office said only “some programs” would be affected.

Following three contested UN reports about alleged Rwanda government involvement in DRC, several countries announced changes to their support program. But deeper analysis of the changes shows some of the withheld aid money was either not on budget or had not been planned for in Rwanda.

For example, the Dutch government’s withheld money was old funding, that had been off the books since 2009. This means, for the past several years, Rwanda government has not had that money on budget.

As for the UK, the decision to keep the budget funding, was reversed recently.

In commenting about the mix up over EU funding, Rwanda finance minister simply tweeted: “Shame to the haters”.


Rwanda Abanyaburera nibagira imihigo iyabo bakanayikorera ku gihe bazarusha ho kuyesa

$
0
0

BureraDistUmuyobozi wungirije w’akarere ka Burera ushinzwe ubukungu n’iterambere avuga ko abanyaburera bose bagize imihigo iyabo ndetse bakanayikorera ku gihe biri mu byatuma akarere ka Burera gakomeza kuza imbere mu kwesa imihigo.

Zaraduhaye Joseph avuga ko imihigo igera kuri 50 akarere kaba karahize, itagerwa ho buri munyaburera adashyizeho ake.

Agira ati “ ni ukureba ushingiye ku ngufu n’ubushobozi ufite, jye ndagira uruhe ruhare muri iyi mihigo. Icyo twaramutse twakibonye kikava ku muturage kijya kuri “mayor”, abantu bose babyuma neza…twagenda nta kibazo”.

Akomeza avuga ko iyo umuntu yagize ibintu ibye abikora kuko ntawuburira umubyizi mukwe.

Zaraduhaye avuga ko kandi umuco wo kurushanwa nawo watuma imihigo igerwa ho uko bikwiye. Imirenge igize akarere ka Burera ikemera guhiganwa, utugari, imidugudu ndetse no mu rugo bagahiganwa bakumva ko ntawe ukwiye kubarusha nk’uko abitangaza.

Akomeza avuga ko ikindi gikomeye cyatuma imihigo igerwa ho ari uko imihigo yahizwe igomba gukorwa ku gihe aho kuyikora ku munota wa nyuma.

Agira ati “ikosa rikunze kugaragara mu nzego z’ibanze no ku bantu bose muri rusange, ibintu bumva babikora ku munota wa nyuma. Wihaye kuyikora ku munota wa nyuma wasanga abandi bagusize”.

Kwiha gukora ibintu ku munota wa nyuma bituma umuntu ahuzagurika akabikora nabi cyangwa se bikamuvuna kandi bitari ngombwa nk’uko Zaraduhaye abihamya.

Yongera ho kandi ko imihigo ikwiye kugabanwa kuko hari imihigo iba ikwiye gushyirwa mu bikorwa mu rwgo rw’umurenge bityo abakozi bo ku mirenge ndetse n’abo ku karere bakagabana iyo mihigo kugira ngo yihutishwe.

Ibyo bifasha gukurikirana imihigo uko igenda ikorwa kandi hakarebwa n’ubushobozi buhari bugatangirwa igihe kugira iyo mihigo igerwe ho nk’uko Zaraduhaye abitangaza.

Zaraduhaye avuga ko kandi abantu bose, ari ababayobozi ndetse n’abayoborwa mu karere ka Burera, bagomba guharanira kuba abambere buri wese akumva ko ntawamurusha. Nuwabaye uwanyuma akaba abifitiye ibisobanuro.

Akarere ka Burera kabaye aka gatandatu mu gushyira mu bikorwa imihigo kahize y’umwaka wa 2011-2012, mu turere 30 two mu Rwanda, aho kagize amanota 92,9. Niko karere kabaye aka mbere mu ntara y’amajyaruguru mu turere dutanu tugize iyo ntara.

Ubuyobozi bw’akarere ka Burera bwashyize ingufu mu mihigo y’umwaka 2012-2013 kugira ngo bazarusheho kuyesa bakomeze baze imbere.

 

 

 

Rwanda : Abaturage n’abanyeshuri basaga 5.300 bitabiriye itorero ry’igihugu ku mudugudu mu Murenge wa Gakenke

$
0
0

Abaturage n’abanyeshuri bo mu mashuri abanza n’ayisumbuye basaga 5.300 bo mu Murenge wa Gakenke, Akarere ka Gakenke basoje kuri uyu wa kane tariki 27/09/2012 itorero ry’igihugu ku mudugudu.

Ibirori byo gusoza itorero ry’igihugu ku mudugudu ryaranzwe n’ibyishimo n’umudiho

Mu byishimo byagaragariraga mu ndirimbo zijyana n’umudiho, abagabo, abagore n’abana mu myambaro hafi ya bose isa bari babukereye kugira ngo basoze itorero bigishijwemo kirazira n’indangagaciro z’umuco nyarwanda mu gihe cy’ameziagera kuri atatu.

Muri icyo gihe, abitabiriye itorero bakoze imihanda n’uturaro mu midugudu yabo kandi bubaka inzu ebyiri z’abantu batishoboye barimo umwana wacitse ku icumu n’umukecuru banagenewe n’izindi nkunga zinyuranye.

Izo ntore zakusanyije amafaranga agera ku bihumbi 63 byo gushyigikira ikigega Agaciro Development Fund.

Buri torero ryatambukaga imbere, ubahagarariye akageza ku mbaga y’abantu, kirazira, indangagaciro bazagenderaho ndetse n’ imihigo biyemeje kuzesa.

Amatorero yose yahurizaga ku ndangagaciro zo guharanira ubumwe n’ubwiyunge, gukunda igihugu, umurimo, kurwanya akarengane n’ibindi.

Ku bijyanye n’imihigo, amatorero yiyemeje gushyigikira gahunda za Leta zirimo guhuza ubutaka, kurwanya isuri, kwitabira gutanga imisanzu ya mitiweli, kurwanya ruswa n’imirire mibi, kujyana abana mu ishuri n’ibindi.

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gakenke, Gasasa Evergiste yashimye imyitwarire n’ibikorwa  bitandukanye bakoze igihe bari mu itorero.

Abaturage n abanyeshuri

Umuyobozi w’akarere, Nzamwita Deogratias aganiriza intore 5300 zitabiriye itorero.

Asobanura impamvu itorero ryagiyeho, Umuyobozi w’Akarere ka Gakenke, Nzamwita Deogratias avuga ko itorero rigamije kwihutisha iterambere ry’igihugu no guhindura Abanyarwanda  bakarushaho kugira intumbero imwe  yo guteza imbere igihugu cyabo nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka w’i 1994.

Yasabye intore kuba umusemburo w’impinduka nziza aho batuye, baba intangarugero mu gushyira mu bikorwa gahunda za Leta zitandukanye no kuzishishikariza abandi banyarwanda.

Uyu muyobozi w’akarere yashishikarije abanyeshuri kwigana umuhate kugira ngo batsinde amasomo kuko ejo hazaza ari bo bazaba ari abayobozi b’iki gihugu.

Ubwo hasozwaga itorero icyiciro cya mbere hanatangijwe  itorero ry’igihugu ku mudugudu ry’ icyiciro cya kabiri. Mu iki cyiciro, hagiye gutozwa abaturage bo mu kagali ka Buheta basigaye badatojwe mu Murenge wa Gakenke.

Kuva itorero ryatangira mu gihugu, abantu bagera ku bihumbi 30 bo mu Karere ka Gakenke banyuze mu itorero.

 

 

Rwanda | UBURENGERAZUBA: Gukora Raporo y’Ubugenzuzi bw’Imari ya Leta Si Iby’Umuntu Umwe

$
0
0

Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya leta Obadiah Biraro (ibumoso),
ati iyo tuje mu Ntara y’iBurengerazuba tuba dufite icyizere kuko
basanzwe bafite clean audit report inshuro ebyili.
Guverineri Kabahizi Céléstin (iburyo) ati ibanga ni ugukorera hamwe

Nubwo mu Intara y’iBurengerazuba ihagaze neza ku mikoreshereze y’imari ya leta nk’uko byemezwa n’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta, hari ahakigaragara guhuzagurika kubera kutamenya ngo ni inde ushinzwe iki n’iki muri komite zishinzwe gukora raporo mu turere.

Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta Obadiah Biraro mu nama yagiranye n’uturere turindwi tugize Intara y’iBurengerazuba yavuze ko ahari ibibazo nko mu turere twa Karongi na Rubavu, ahanini byagiye biterwa n’uko abagize komite zishinzwe gukora raporo batumvaga neza icyo uruhande uru n’uru rushinzwe. Ibi rero nk’uko Obadiah Biraro abisobanura bishobora gutuma habaho kwitana ba mwana:

“Ubusanzwe Intara y’iBurengerazuba bagize clean audit report inshuro ebyili, ni yo mpamvu twaje gukorana inama kugira ngo turebe ko governor byabindi bye, budget agent, ko abibwira uturere twe uko ari turindwi, ese arabivuga nangwa ntabivuga? Niba atabivuga, reka dufatanye tubivuge. Ubu rero twaje kuvuga ngo byabindi bikorerwa hano ku Ntara bigashoboka kuki uturere tutabikora? Turibwira rero ko iyi clean audit report iboneka ahangaha, igomba no kuboneka mu turere turindwi”

Intara y’iBurengerazuba imaze kugira inshuro ebyili zikurikiranya raporo nta makemwa ku mikoreshereze y’imari ya leta. Guverineri Kabahizi Céléstin avuga ko ibanga nta rindi usibye gukorera hamwe:

“Raporo igomba gukorwa n’abantu bose. Ntago ari iya chief budget manager, ntabwo ari iya kontabure, ntago ari iya auditeur wenyine. Kandi noneho n’ibigaragayemo ibibazo bigakosorwa hakiri kare”

Guverineri w’Intara y’iBurengerazuba aranashima umugenzuzi mukuru w’imari ya leta ko iyo agiye kuza abanza kubateguza, akabaha umwanya wo kwikebuka bakareba niba buri kintu gisobanutse, byaba ngombwa akaza akamarana iminsi nk’itanu n’abashinzwe gukora raporo agenda abereka aho bashobora kuba bafite utubazo akabaha umwanya wo kubikosora.

 

 

Kanyanga n’urumogi ngo biza ku mwanya wa mbere mu guhungabanya umutekano

$
0
0

Rwanda | anyanga n urumogiIbiyobyabwenge bitandukanye ni byo bifata iya mbere mu guhungabanya umutekano mu karere ka Rulindo.ibi bikaba bivugwa n’inzego zishinzwe umutekano zitandukanye.

Ni muri urwo rwego tariki 29/9/2012 mu karere ka Rulindo hateranye inama y’umutakano yaguye ngo barebere hamwe ibyagezweho mu kubirwanya ,n’ibisigaye gukorwa kugira ngo ibiyobyabwenge bicike burundu.

Bamwe mu bashinzwe inzego z’umutekano mu karere bari bitabiriye iyo nama ,bavuze ko hari byinshi byakozwe mu kubirwanya binyuze mu baturage ubwabo.

Ndoli Baramba ,umupolisi kuri  station ya Polisi ya shyorongi yagize ati”twebwe nka polisi hari igikorwa twakoze cyo kwiyegereza abanyonzi n’abamotari mu kudufasha kumenya aho ibyo bintu binyura ,kuko akenshi ababikwirakwiza baba bateze amagare cyangwa amamoto.

Avuga icyo kintu kandi cyagezweho kuko kugeza ubu ngo bamaze gufata urumogi rwinshi binyuze mu banyonzi n’abamotari.

Ndoli kandi akomeza avuga ko binyuze muri gahunda y’imboni y’umuturanyi abaturage bose babashije kongera imbarga mu bijyamye no kurwanya ibiyobyabwenge.Muri iyi gahunda umuntu wese ashinzwe kureba ko umuturanyi we ataba akwirakwiza ,acuruza cyangwa se anywa ibiyobyabwenge.

Ndoli akomeza avuga ko  byagabanutse ku buryo bushimishije cyane cyane mu rubyiruko,  ngo kuko inzego zose zabishyizemo imbaraga .

Mu bindi byavuzwe bihungabanya umutekano mu karere ka Rulindo, harimo kuba hari abatema amashyamba ku buryo butemewe n’amategeko cyane cyane abatema amashyamba ya leta .kuri iki kibazo hakaba harafashwe ingamba zisobanutse zo gukumira icyo kibazo

Kangwagye Justus, umuyobozi w’akarere ka Rulindo yagize ati”abo bantu batema amashyamba nta burenganzira bagomba gufatwa bagahanwa.Abatema amashyamba ateze nabo ,barahari niyo mpanvu ushinzwe amashyamba mu karere agomba gushyiraho abantu bagomba kureba koko niba amashyamba agejeje igihe cyo gusarurwa”

Uyu muyobozi yakomeje asobanurira abari aho, uburyo iyo amashyamba yangijwe biteza amapfa mu gihugu, aho yavuze ukuntu nyuma ya Genocide ,abantu bo mu Bugesera biraye mu mashyamba bagatemagura, nyuma bakaza guhura n’ikibazo cy’amapha yabateje inzara.

Inama yarangiye buri wese yiyemeje ko hari ibyo agiye gukora ngo abungabunge umutekano.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rwanda : Imyanya myiza mu mihigo siyo ntego, turashaka impinduka mu mibereho y’abaturage-Guverineri w’Iburasirazuba

$
0
0
Rwanda |Guverineri w’Iburasirazuba arasaba abayobozi gufatanya ngo habe impinduka nziza mu Ntara ayoboye

Guverineri w’Iburasirazuba arasaba abayobozi gufatanya ngo habe impinduka nziza mu Ntara ayoboye

Ibi guverineri Uwamariya yabibwiye abayobozi b’ibanze mu nampa mpuzabikorwa y’Intara y’Iburasirazuba yateranye ejo kuwa 27/9/2012 aho barebeye hamwe aho Uturere tugeze duhigura imihigo twahize muri aya mezi atatu ashize.Madamu Uwamariya Odetta uyobora Intara y’Iburasirazuba aravuga ko abakozi bose mu nzego z’ibanze muri iyo Ntara bakwiye gukora cyane, bakazirikana ko akazi kabo ari ukuyobora abaturage mu bikorwa bibateza imbere kandi bikazana impinduka nziza mu buzima bwabo.

Umuyobozi w’Intara yasabye abayobozi kwihatira guhigura imihigo neza, bareba koko niba igera ku ntego yo guhindura ubuzima bw’abaturage bukaba bwiza aho kwita ku kuzuza impapuro zizabazanira amanota meza gusa.

Muri iyi nama bishimiye ko Uturere two mu Burasirazuba twesheje imihigo n’amanota meza twose, ndetse n’imyanya ikaba yarabaye iyo hejuru ureste uturere twa Rwamagana na Kirehe kandi natwo amanota yagabanutse kubera imihigo mike itaragezweho neza bitewe n’abaterankunga batatanze inkunga bari baremeye.

Ibi ariko ubuyobozi bw’Intara y’Iburasirazuba burasaba ko bitagira uwo bica intege, ndetse abahigura imihigo bakagambirira cyane cyane guteza imbere abaturage no kubageza aheza.

 

 

Viewing all 3624 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>